Školski knjižničar - Mirna Šarić
Mirna Šarić, mag. knjižn.
Školski knjižničar svojim planom i programom rada te postavljenim zadaćama i ciljevima rada školske knjižnice, pridonosi zadaćama i ciljevima škole.
Školski knjižničar obavlja sljedeće poslove:
- analizira informacijske potrebe školske zajednice i potrebe vezane za građu
- oblikuje i provodi smjernice za razvoj službe
- razvija nabavnu politiku i sustave za knjižničnu građu
- katalogizira i klasificira građu
- podučava korisnike kako koristiti knjižnicu
- podučava informacijskim znanjima i vještinama
- pomaže korisnicima pri korištenju knjižničnom građom i informacijskom tehnologijom
- odgovara na referentne i informacijske upite služeći se odgovarajućim izvorima
- promiče programe čitanja i kulturna događanja
- sudjeluje u planiranju aktivnosti vezanih za školski program
- sudjeluje u pripremi, provođenju i procjenjivanju nastavnih aktivnosti
- zalaže se da procjenjivanje knjižničnih usluga bude sastavni dio općeg školskog sustava procjenjivanja
- uspostavlja partnerske odnose s vanjskim organizacijama
- planira i provodi proračun
- osmišljava strateško planiranje
Djelatnost školskog knjižničara tijekom školske godine obuhvaća odgojno-obrazovnu djelatnost, stručno-knjižničnu i informacijsko-referalnu djelatnost, kulturnu i javnu djelatnost i stručno usavršavanje.
Ciljevi i zadaće knjižnice
Školska knjižnica pruža obavijesti i spoznaje bitne za uspješno uključivanje u suvremeno društvo koje se temelji na znanju i informacijama. Školska knjižnica omogućuje učenicima stjecanje vještina za cjeloživotno učenje, razvija njihovu maštu i pomaže im da postanu odgovorni građani.
Ciljevi školske knjižnice:
- razvijanje pismenosti
- razvijanje informacijske i informatičke pismenosti
- poučavanje
- učenje
- kultura
Zadaće:
- potpora obrazovnim ciljevima i zadacima zacrtanim nastavnim planom i programom škole
- promicanje trajnih čitateljskih navika i uživanja u čitanju i učenju
- omogućavanje stjecanja stvaralačkog iskustva pri korištenju i kreiranju informacija
- poticanje učenika da nauče i koriste vještine kojima će vrednovati i koristiti informacije
- osiguravanje pristupa lokalnim, regionalnim, nacionalnim i globalnim izvorima koji će učenicima omogućiti doticaj s različitim idejama, iskustvima i stavovima
- organiziranje aktivnosti koje potiču kulturnu i društvenu svijest
- suradnja s učenicima, nastavnicima, administrativnim osobljem i roditeljima radi postizanja ciljeva škole
- promicanje načela o slobodi mišljenja i slobodnom pristupu informacijama kao preduvjetu za uspješno i odgovorno sudjelovanje u građanskom demokratskom društvu
- promicanje čitanja i korištenja školske knjižnice u školskoj i široj društvenoj zajednici
Pravila ponašanja u knjižnici
Pravila ponašanja u školi su propisana i svim učenicima jasna. Ta pravila se odnose na sve dijelove škole. Njih se poštuje na ulazu, u učionicama, u školskoj dvorani i u knjižnici. Ona služe boljoj odgojno-obrazovnoj funkciji škole i doprinose kvaliteti suživota učenika i prosvjetnih djelatnika. Osim općih školskih pravila ponašanja koja vrijede za sve i svugdje, postoje i pojedinačna pravila koja pobliže opisuju što se od učenika očekuje u određenom dijelu škole; primjerice, ne ponašamo se jednako u školskoj dvorani i u informatičkom kabinetu.
U skladu s tim postoje i pravila ponašanja prilagođena školskoj knjižnici.
1. U knjižnici se ponašamo pristojno, ali slobodno.
2. U čitaonici se čita i istražuje pa poštujemo druge i ne razgovaramo glasno, ne bučimo.
3. Ako nešto trebamo, a sami ne znamo kako do toga, uvijek pitamo knjižničarku.
4. Na izložbama, kvizovima, igraonicama, književnim susretima, predstavama i drugim događanjima prije svega smo tolerantni, slušamo, ne upadamo u riječ, a po potrebi sudjelujemo u razgovoru.
5. Posuđene knjige uvijek vraćamo u propisanom vremenskom roku, pazeći da ih ne oštetimo ili izgubimo.
Međunardoni dan školskih knjižnica
24. listopada – Međunarodni dan školskih knjižnica
Najstarije knjžnice nastale su oko 3000. pr. Kr. u svetištima babilonsko-asirskoga kult. kruga; arheološkim iskapanjima otkriveni su ostatci sumerskih, amorićansko-kanaanskih, hetitskih te asirskih knjižnica.
Asurbanipalova knjižnica, knjižnica arhiv otkrivena prilikom arheoloških iskapanja u Mezopotamiji potkraj XIX. st.; pronađeno više od 20 000 glinenih pločica koje se čuvaju u Britanskom muzeju u Londonu. Knjižnica je uništena 612. kad je razorena Niniva.
Aleksandrijska knjižnica, najveća knjižnica Staroga svijeta; sagradio ju je u III. st. Pr. Kr. Ptolemej I. Soter. Knjižnica je posjedovala nekoliko desetaka tisuća djela napisanih, prema izvorima, na oko 500 000 do 700 000 svitaka.
Sveci zaštitnici knjižničara
Sveti Lovro (+258) rođen je u Španjolskoj. Prema legendi papa ga je poveo u Rim gdje su mu bila povjerena sva dobra Crkve, no, blago je podijelio siromašnima. Poznat je po svojoj izdržljivosti. Najčešće ga se prikazuje uz rešetku koja simbolizira njegovo mučeništvo, ponekad s knjigom i križem u ruci ili kako dijeli milostinju. Njegov se dan obilježava 10. kolovoza, a meteori koji tada padaju nazivaju se Lovrine suze.
Sveti Jeronim (Stridon, Dalmacija 347. – Betlehem 420.) jedan je od najučenijih ljudi svoga vremena. Govorio je latinski, grčki, sirijski, arapski, hebrejski i aramejski. Njegov prijevod Biblije poznat je pod nazivom Vulgata. Osim prevođenjem bavio se pisanjem knjiga o redovništvu, teologiji i estetici. Smatra se da je autor glagoljice. Prikazuje ga se s perom i knjigom u ruci, a često uz njega sjedi lav, kojemu je, prema legendi, izvadio trn iz šape. Njegov se dan obilježava svakog 30. rujna.
Sveta Katarina Aleksandrijska (+ između 306. i 313.) je prema legendi svojim velikim znanjem i govorničkom vještinom nadmudrila pedesetoricu filozofa. Na mnogim je slikama djevica i mučenica prikazana s Kristom koji joj pruža zaručnički prsten. Često je prikazana s knjigom i kotačem, simbolom njezina mučeništva. Njezin se dan obilježava 25. listopada.]
NOVOSTI IZ KNJIŽNIČKIH REDOVA
Obavijest za roditelje – drugi obrazovni materijali
Grad Split je u Proračunu za 2024. godinu osigurao sredstva za sufinanciranje nabavke dijela drugih…
NAGRADNI NATJEČAJ MODRE LASTE
Ponosno objavljujemo rezultate nagradnog natječaja Školske knjige i časopisa Modre laste. Zadatak je bio sljedeći…
“Ostati ravnodušan prema knjizi znači lakomisleno osiromašiti svoj život”
Ivo Andrić
PROSTOR ŠKOLSKE KNJIŽNICE
Knjižnica je centralni prostor škole smješten lijevo od glavnog školskog ulaza. Nalazi se na sjecištu putova te je prvo što se vidi po ulasku u školu.
Prostor je nedavno preuređen i temeljito obnovljen. Vrlo je prozračan i i dobro osvijetljen. Od atrija je odijeljen velikim staklenim kliznim stjenkama na koje lijepimo dječje radove, plakate i ostalo te služi kao zanimljivi izložbeni prostor. Klizne stjenke se po potrebi mogu otvoriti te se dobiva veliki prostor iskoristiv za igranje raznih predstava i gostovanje književnika.
Knjižnica je u obliku jednakokračnog trokuta, površine oko 60 m2. Sadrži četiri velike police na kojima se nalaze lektirni naslovi i tri police raznovrsnih naslova. Tu možemo pronaći interesantne enciklopedije, atlase, povijesne i religijske sadržaje. Stručna literatutra se odvojena nalazi na samom ulazu u knjižnicu. Također, u velikom metalnom ormaru su cd-ovi i dvd-ovi koji se kao pomagalo često koriste u nastavi.
Osim polica za knjige, u knjižnici se nalazi okrugli veliki stol koji koriste učenici kao čitaonicu te radni stol knjižničarke. Knjižnica je opremljena televizorom, videom, dvd uređaj, radio prijemnikom, računalom i printerom.
Pretplatnici smo raznih časopisa. Primjerice: Drvo znanja, Meridijani, Priroda, Modra lasta, Smib, Moj planet. Prvi izbor
Redovito primamo mjesečnik Matice hrvatske Vijenac.